Bosanična 
krajišnička pisma

Značajna pisana građa na bosančici sačuvana je u krajišničkim pismima (od 16. do 18. stoljeća). Krajišnička su pisma krajišnici, age i begovi, zapovjednici u osmanskoj službi pisali i slali hrvatskim zapovjednicima u austrijskoj službi, melatčkim providurima, dubrovačkim vlastima te vladarima u Crnoj Gori. Krajišnička su pisma pisana na narodnom jeziku s preovladavanjem ikavizama, dok su pisma iz Hercegovine pisana ijekavski, tek s primjesama ikavizama. Naime, u pogledu prisustva starijih literarnojezičkih crta krajišnička pisma mogu se podijeliti u dvije grupe. S jedne strane stoje pisma sa zapadnijeg područja u kojima se jasno očituje podražavanje tradicije i naklonost starijem tipu izraza koji, budući da je zapadnoštokavski, omogućava približavanje pisanog jezika štokavskoga područja pisanom izrazu na drugim dvama zapadnim narječjima, čakavskom i kajkavskom književnojezičkom tipu. Pisma s nekadašnjega zapadnoštokavskoga područja karakterizira izraziti ikavizam, realizacija sekvence – kao va, neizvršena metateza u suglasničkoj skupini vs-, neizvršeno novo jotovanje i čuvanje sekvence -jd-, nezamijenjeno finalno l, refleks prednjega nazala iza palatala a. S druge strane, pisma sa istočnoga područja, tačnije iz istočne Hercegovine, odlikuju se stabilnim ijekavizmom sa svega nekoliko primjera leksičkih ikavizama, izvršenim novim jotovanjem, sporadičnim primjerima jekavskoga jotovanja dentala i labijala, te dosljednim prijelazom finalnoga l u o. Na morfološkome planu, slično kao na fonetskom, pisma sa nekadašnjega zapadnoštokavskoga područja pokazuju očuvanost starije jezičke strukture. Jedna od bitnih karakteristika jezičkoga izraza krajišničkih pisama – njegova hibridnost – dolazi do izražaja i na leksičkome planu. U krajišničkim pismima uglavnom su utkani germanizmi i hungarizmi, romanizmi kao i leksika orijentalnoga porijekla. Krajišnička pisma su imala svoju formu pa se tako jezičkom i stilskom analizom može prepoznati u kojoj su kancelariji nastala.

Poznate su sljedeće kancelarije:

  1. Kliške kancelarije,
  2. Kancelarije Bihaćke krajine,
  3. Kancelarije Krčkoga sandžaka,
  4. Hercegovačke kancelarije.

(Priprema: E. Ramić-Kunić)